Dugo radno vrijeme koje povećava smrtnost od srčanih bolesti i moždanog udara: WHO, ILO
Dugo radno vrijeme dovelo je do 745 000 smrtnih slučajeva od moždanog udara i ishemijske bolesti srca u 2016. godini, što je porast od 29 posto od 2000. godine, prema najnovijim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada objavljene u Okoliš International danas.
U prvoj globalnoj analizi gubitka života i zdravlja povezanog s dugim radnim vremenom, WHO i ILO procjenjuju da je 2016. godine 398 000 ljudi umrlo od moždanog udara, a 347 000 od srčanih bolesti kao rezultat rada najmanje 55 sati tjedan. Između 2000. i 2016. godine broj smrtnih slučajeva od srčanih bolesti uslijed dugog radnog vremena povećao se za 42%, a od moždanog udara za 19%.
Ovo opterećenje bolestima vezano uz posao posebno je značajno kod muškaraca (72% smrtnih slučajeva dogodilo se među muškarcima), ljudi koji žive u regijama zapadnog Tihog oceana i jugoistočne Azije te radnika srednje i starije dobi. Većina zabilježenih smrtnih slučajeva bila je među ljudima koji su umirali u dobi od 60-79 godina, a koji su radili 55 sati ili više tjedno u dobi između 45 i 74 godine.
S obzirom na to da je dugo radno vrijeme odgovorno za otprilike jednu trećinu ukupnog procijenjenog tereta bolesti povezanog s radom, utvrđeno je kao faktor rizika s najvećim opterećenjem profesionalnom bolešću. To preusmjerava razmišljanja prema relativno novom i psihosocijalnijem riziku na poslu za ljudsko zdravlje.
Studija zaključuje da je rad 55 ili više sati tjedno povezan s procijenjenim 35% većim rizikom od moždanog udara i 17% većim rizikom od umiranja od ishemijske bolesti srca, u usporedbi s radom 35-40 sati tjedno.
Nadalje, povećava se broj ljudi koji rade dugo radno vrijeme i trenutno iznosi 9% ukupne populacije na globalnoj razini. Ovaj trend još više ljudi izlaže riziku od radne nesposobnosti i rane smrti.
Nova analiza dolazi dok pandemija COVID-19 osvjetljava upravljanje radnim vremenom; pandemija ubrzava razvoj koji bi mogao potaknuti trend povećanja radnog vremena.
"Pandemija COVID-19 značajno je promijenila način rada mnogih ljudi", rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO. "Daljinski rad postao je norma u mnogim industrijama, često brišući granice između kuće i posla. Uz to, mnoga su poduzeća prisiljena smanjiti broj operacija ili zaustaviti operacije kako bi uštedjela novac, a ljudi koji su još uvijek na platnom spisku na kraju rade dulje vrijeme. Nijedan posao nije vrijedan rizika od moždanog udara ili bolesti srca. Vlade, poslodavci i radnici moraju surađivati kako bi se dogovorili o ograničenjima za zaštitu zdravlja radnika. "
"Rad od 55 sati ili više tjedno ozbiljna je opasnost za zdravlje", dodala je dr. Maria Neira, direktorica Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. "Vrijeme je da se svi, vlade, poslodavci i zaposlenici probudimo s činjenicom da dugo radno vrijeme može dovesti do prerane smrti".
Vlade, poslodavci i radnici mogu poduzeti sljedeće mjere radi zaštite zdravlja radnika:
vlade mogu uvesti, provoditi i provoditi zakone, propise i politike kojima se zabranjuje obvezno prekovremeno i osiguravaju maksimalna ograničenja radnog vremena;
dvostrani ili kolektivni ugovori između poslodavaca i udruga radnika mogu organizirati radno vrijeme da bude fleksibilnije, istovremeno dogovarajući maksimalan broj radnih sati;
zaposlenici bi mogli dijeliti radno vrijeme kako bi osigurali da se broj odrađenih sati ne popne iznad 55 ili više tjedno.
