Hitna potreba za cjepivom za sprječavanje smrtonosnog streptokoka skupine B
Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) otkriva alarmantan globalni utjecaj Grupe B streptokok (GBS) – uobičajena bakterija koja se može prenijeti u maternici, tijekom poroda ili u ranim tjednima života – što dovodi do oko 150.000 smrti beba svake godine, više od pola milijuna prijevremenih poroda i značajnog dugotrajnog invaliditeta.
U izvješću se hitno poziva na razvoj cjepiva za majke protiv GBS-a kako bi se smanjio ovaj iznos, naglašavajući da bi ona mogla biti vrlo isplativa – sa značajnim zdravstvenim prednostima – u svim regijama svijeta.
dr Phillipp Lambach, Medicinski službenik iz WHO-ovog odjela za imunizaciju, cjepiva i biološke lijekove i autor izvješća, rekao je: “Ovo novo istraživanje pokazuje da je strep iz skupine B glavna i nedovoljno cijenjena prijetnja preživljavanju i dobrobiti novorođenčadi, donoseći razorne posljedice za toliko obitelji diljem svijeta. SZO se pridružuje partnerima u pozivanju na hitan razvoj cjepiva protiv GBS za majke, koje bi imalo velike koristi u zemljama diljem svijeta.”
Po prvi put, ovo novo istraživanje kvantificira glavni doprinos GBS-a prijevremeni porođaji, kao i neurološka oštećenja – kao što su cerebralna paraliza, gubitak sluha i vida – koja se mogu pojaviti nakon infekcija povezanih s GBS-om.
Nekoliko kandidata za cjepivo za GBS je u razvoju, ali nijedan još nije dostupan, unatoč tome što su bili u pripremi već nekoliko desetljeća.
Profesor Joy Lawn, Direktor iz Centra za reproduktivno zdravlje adolescenata i djece (MARCH) pri LSHTM-u i suradnik izvješća, rekao je: “Infekcija strepom skupine B predstavlja ozbiljan izazov za svaku pogođenu obitelj iu svakoj zemlji. Cijepljenje majki moglo bi spasiti živote stotina tisuća beba u godinama koje dolaze, ali 30 godina otkako je ovo prvi put predloženo, svijet nije isporučio cjepivo. Sada je vrijeme da djelujemo kako bismo zaštitili najugroženije građane svijeta cjepivom protiv GBS-a.”
Prosječno 15% svih trudnica diljem svijeta – gotovo 20 milijuna godišnje – nosi GBS bakteriju u svojoj vagini, obično bez simptoma. Zatim se može proširiti s trudnice na njezino nerođeno dijete u utrobi ili na novorođenčad tijekom poroda.
Trenutno je antibiotska profilaksa koja se daje ženi tijekom poroda glavno sredstvo prevencije GBS bolesti u novorođenčadi, ako se bakterija otkrije tijekom trudnoće. Međutim, čak iu regijama s visokom profilaktičkom pokrivenošću i dalje postoje značajni zdravstveni rizici, budući da ova intervencija vjerojatno neće spriječiti većinu mrtvorođenih djece povezanih s GBS-om, prijevremenih porođaja ili bolesti GBS-a koja se javlja kasnije nakon rođenja.
Važno je napomenuti da je najveći teret GBS-a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je probir i intrapartalna primjena antibiotika najizazovniji za provedbu, te je stoga cjepivo najhitnije potrebno. Najveće stope GBS kod majki nalaze se u subsaharskoj Africi (na koju otpada oko polovice globalnog tereta), te u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
dr. Martina Lukong Baye, Koordinator Nacionalnog multisektorskog programa za borbu protiv smrtnosti majki, novorođenčadi i djece pri Ministarstvu javnog zdravstva u Kamerunu, također suradnik izvješća, rekao je: „Novo cjepivo za majke protiv GBS-a promijenilo bi igru u smanjenju novorođenčadi i smrtnost majki za najugroženije zemlje - posebno podsaharsku Afriku gdje je teret tih smrti alarmantan. Molimo sve dionike da ovo tretiraju kao pitanje moralnog prioriteta.”
U izvješću se pozivaju istraživači, razvijači cjepiva i finansijeri da ubrzaju razvoj učinkovitog cjepiva protiv GBS-a koje bi se moglo davati trudnicama tijekom rutinskih pregleda trudnoće.
Procjene sugeriraju da ako cijepljenje prema GBS-u dosegne preko 70% trudnica, tada bi se godišnje moglo spriječiti preko 50 000 smrtnih slučajeva povezanih s GBS-om - kao i više od 170 000 prijevremenih poroda. Prema izvješću, neto novčana korist od jedne godine cijepljenja majki protiv GBS-a mogla bi doseći čak 17 milijardi dolara – a nagomilavajući se tijekom nekoliko godina – ako su cjepiva po pristupačnoj cijeni.
Izvješće naglašava važne nedostatke u podacima koji dovode do određene nesigurnosti oko ukupnog tereta smrti i bolesti uzrokovanih GBS-om. Na primjer, zarazni uzroci mrtvorođenih djece često su nedovoljno istraženi u različitim zemljama, što znači da bi stvarni doprinos GBS-a mogao biti još veći.
Debbie Forwood, čija je kći Ada rođena mrtvorođena nakon što je dobila GBS infekciju, rekla je: “Teško je opisati širinu ili dubinu tuge kada vam dijete umre, ili popratne osjećaje krivnje i kako to mijenja vas, vašu obitelj i vaše odnose zauvijek. Samo je cjepivo za GBS moglo spasiti Adu. Kad se cjepivo bude moglo naširoko plasirati, ja ću plakati i vrištati od nepravde da je za nju došlo prekasno, a za sve druge bebe koje nepotrebno pate i umiru svake godine da se odgađa. Ali također ću plakati od radosti što će u budućnosti još mnogo živjeti, a njihove obitelji biti spašene od živog pakla koji je smrt djeteta.”
Ovo izvješće predstavljeno je na globalnoj konferenciji o GBS-u, ISSAD konferencija održavaju WHO i LSHTM od srijede, 3. studenog do petka, 5. studenog 2021. Ova konferencija ima za cilj mobilizirati istraživače kako popuniti praznine u podacima i ubrzati znanost kako bi se smanjili utjecaji ove po život opasne bakterije diljem svijeta.
Za više informacija ili zahtjeve za intervju, molimo kontaktirajte Tilly Haynes, press@lshtm.ac.uk, i Laura Keenan, keenanl@who.int i mediainquiries@who.int.
