Mnoge zemlje daju prioritet zdravlju i klimatskim promjenama, ali nemaju sredstava za poduzimanje mjera
Zemlje su počele davati prioritet zdravlju u svojim naporima da zaštite ljude od utjecaja klimatskih promjena, ali samo je oko četvrtina onih koje je nedavno ispitala Svjetska zdravstvena organizacija uspjela u potpunosti provesti svoje nacionalne planove ili strategije za zdravlje i klimatske promjene. Zemlje izvještavaju da nedostatak financiranja; utjecaj COVID-19; i nedovoljan kapacitet ljudskih resursa glavne su prepreke napretku.
The Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije o zdravlju i klimatskim promjenama iz 2021 međutim, utvrđuje da je više od tri četvrtine ispitanih zemalja razvilo ili trenutno razvija nacionalne planove ili strategije za zdravlje i klimatske promjene.
Otprilike 85% zemalja sada ima određeno žarišno mjesto odgovorno za zdravlje i klimatske promjene u svojim ministarstvima zdravlja, dok je u 54% zemalja ministarstvo zdravlja uspostavilo mehanizam dionika (kao što je radna skupina ili odbor) za zdravlje i klimatske promjene.
Oko dvije trećine ispitanih zemalja provelo je procjenu klimatskih promjena i zdravstvene ranjivosti i prilagodbi ili je trenutno poduzima, dok gotovo sve (94%) zemlje uključuju zdravstvene aspekte u svoje nacionalno određene doprinose (NDC) Pariškom sporazumu.
“Novo istraživanje WHO-a naglašava koliko je zemalja ostalo bez potpore i nespremnih za suočavanje s zdravstvenim utjecajima klimatskih promjena. Ovdje smo na COP 26 kako bismo potaknuli svijet na bolju podršku zemljama u potrebi i osigurali da zajedno radimo bolji posao zaštite ljudi od najveće prijetnje ljudskom zdravlju s kojom se danas suočavamo”, rekla je dr. Maria Neira, direktorica WHO-a Okoliš, klimatske promjene i zdravlje.
Nesposobnost zemalja da zaštite zdravlje od klimatskih promjena je najštetnija za njihove najugroženije skupine, uključujući etničke manjine, siromašne zajednice, migrante i raseljene ljude, starije ljude te mnoge žene i djecu.
“Zdravstveni argumenti za pojačano klimatsko djelovanje vrlo su jasni. Na primjer, gotovo 80% smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka moglo bi se izbjeći ako se trenutne razine onečišćenja zraka svedu na smjernice o kvaliteti zraka SZO-a”, rekao je dr. Neira.
Istraživanje SZO-a pokazuje da je nedovoljno financiranje i dalje glavni kamen spoticanja za potpunu provedbu nacionalnih planova za zdravlje i klimatske promjene, što navodi 70% zemalja (u odnosu na 56% u 2019.). Ograničenja ljudskih resursa druga su najveća prepreka, dok je oko jedna trećina zemalja kao ključnu prepreku identificirala nedostatak međusektorske suradnje.
Otprilike polovica zemalja izvještava da je izvanredno stanje COVID-19 usporilo napredak u rješavanju klimatskih promjena preusmjeravanjem zdravstvenog osoblja i resursa te nastavlja ugrožavati sposobnosti nacionalnih zdravstvenih tijela da planiraju i pripreme se za zdravstvene stresove i šokove povezane s klimom.
U izvješću se također navodi potencijalna propuštena prilika da se identificiraju i optimiziraju zdravstvene prednosti napora prilagodbe i ublažavanja u drugim sektorima, što bi moglo doprinijeti čistom i zdravom oporavku od COVID-19: strukturne i društvene determinante zdravlja, kao što su obrazovanje, pravednost, rod, urbano planiranje, stambeni, energetski i prometni sustavi bili su zastupljeni u manje od polovice uspostavljenih multisektorskih mehanizama.
Prvo izvješće u ovoj seriji objavljeno je 2019. Ovo drugo izvješće daje vrijedan pregled ukupnog napretka koje su vlade postigle u rješavanju zdravstvenih rizika od klimatskih promjena.
""Sada je izazov ukloniti prepreke koje sprječavaju zemlje da finaliziraju i provedu planove", rekla je Tara Neville, tehnička službenica u Odjelu za okoliš, klimatske promjene i zdravlje SZO-a i glavna autorica izvješća o istraživanju.
