Svijet se ne može nositi s izazovom demencije
Samo četvrtina zemalja u svijetu ima nacionalnu politiku, strategiju ili plan za podršku osobama s demencijom i njihovim obiteljima, prema danas objavljenom 'Svjetskom zdravstvenom izvješću o globalnom zdravstvenom odgovoru na demenciju'. Polovica ovih zemalja nalazi se u europskoj regiji WHO -a, a ostatak je podijeljen između ostalih regija. Ipak, čak i u Europi mnogi planovi istječu ili su već istekli, što ukazuje na potrebu obnove predanosti vlada.
Istodobno, prema izvješću raste broj ljudi koji žive s demencijom: WHO procjenjuje da više od 55 milijuna ljudi (8,1 % žena i 5,4 % muškaraca starijih od 65 godina) živi s demencijom. Procjenjuje se da će se taj broj povećati na 78 milijuna do 2030. i na 139 milijuna do 2050. godine.
Demencija je uzrokovana raznim bolestima i ozljedama koje pogađaju mozak, poput Alzheimerove bolesti ili moždanog udara. Utječe na pamćenje i druge kognitivne funkcije, kao i na sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Invalidnost povezana s demencijom ključni je pokretač troškova povezanih sa stanjem. U 2019. globalni trošak demencije procijenjen je na 1,3 bilijuna američkih dolara. Predviđa se da će se troškovi povećati na 1,7 bilijuna USD do 2030. godine, odnosno 2,8 bilijuna USD ako se korigiraju zbog povećanja troškova njege.
"Demencija milionima ljudi oduzima sjećanja, neovisnost i dostojanstvo, ali i nama ostalima od ljudi koje poznajemo i volimo", rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije. “Svijet propada ljudima s demencijom, a to boli sve nas. Prije četiri godine vlade su dogovorile jasan skup ciljeva za poboljšanje skrbi o demenciji. Ali samo ciljevi nisu dovoljni. Trebamo zajedničko djelovanje kako bismo osigurali da svi ljudi s demencijom mogu živjeti s podrškom i dostojanstvom koje zaslužuju. ”
Potrebna je veća podrška, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom
Izvješće naglašava hitnu potrebu za jačanjem potpore na nacionalnoj razini, kako u smislu skrbi za osobe s demencijom, tako i u potpori osobama koje pružaju tu skrb, u formalnom i neformalnom okruženju.
Briga potrebna za osobe s demencijom uključuje primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističku njegu, usluge u zajednici, rehabilitaciju, dugotrajnu skrb i palijativnu skrb. Dok većina zemalja (89%) koja se prijavljuje Svjetskoj zdravstvenoj opservatoriji za demenciju kaže da pružaju neke usluge u zajednici za demenciju, opskrba je veća u zemljama s visokim prihodima nego u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Lijekovi za demenciju, higijenski proizvodi, pomoćne tehnologije i prilagodbe kućanstva također su pristupačniji u zemljama s visokim prihodima, s većom razinom nadoknade, nego u zemljama s nižim prihodima.
Vrsta i razina usluga koje pružaju zdravstveni i socijalni sektor također određuje razinu neformalne skrbi koju prvenstveno pružaju članovi obitelji. Neformalna skrb čini oko polovicu globalnih troškova demencije, dok troškovi socijalne skrbi čine više od trećine. U zemljama s niskim i srednjim prihodom većina troškova skrbi o demenciji pripisuje se neformalnoj skrbi (65%). U bogatijim zemljama svaki neformalni i socijalni trošak iznosi otprilike 40%.
U 2019. godini njegovatelji su u prosjeku provodili pet sati dnevno pružajući podršku za svakodnevni život osobi o kojoj su brinuli s demencijom; 70% te skrbi pružale su žene. S obzirom na financijski, društveni i psihološki stres s kojim se suočavaju njegovatelji, pristup informacijama, osposobljavanju i uslugama, kao i socijalna i financijska potpora, posebno je važan. Trenutačno 75% zemalja izvještava da nudi određenu razinu potpore njegovateljima, iako se opet radi o primarno zemljama s visokim prihodima.
Nova inicijativa za bolju koordinaciju istraživanja demencije
Niz neuspješnih kliničkih ispitivanja liječenja demencije, u kombinaciji s visokim troškovima istraživanja i razvoja, dovelo je do pada interesa za nove napore. Nedavno je, međutim, došlo do povećanja financiranja istraživanja demencije, uglavnom u zemljama s visokim prihodima, poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država. Potonji je povećao svoje godišnje ulaganje u istraživanje Alzheimerove bolesti sa 631 milijun USD u 2015. na procijenjenih 2,8 milijardi USD u 2020.
"Da bi imali veće šanse za uspjeh, napori istraživanja demencije moraju imati jasan smjer i biti bolje koordinirani ”, rekao je dr. Tarun Dua, voditelj Odjela za zdravlje mozga pri WHO -u. “Zbog toga WHO razvija nacrt za istraživanje demencije, globalni koordinacijski mehanizam koji osigurava strukturu istraživačkih napora i potiče nove inicijative.” Važan fokus budućih istraživačkih napora trebao bi biti uključivanje osoba s demencijom te njihovih njegovatelja i obitelji. Trenutno dvije trećine zemalja koje se prijavljuju Globalnoj opservatoriji za demenciju uključuju osobe s demencijom “rijetko” ili ih uopće nema.
Dobar napredak u kampanjama za podizanje svijesti
Pozitivnije, zemlje u svim regijama postigle su dobar napredak u provedbi kampanja podizanja svijesti javnosti radi poboljšanja razumijevanja javnosti o demenciji, uz snažno vodstvo civilnog društva. Dvije trećine zemalja koje se prijavljuju Opservatoriju vodile su kampanje podizanja svijesti. Dvije trećine poduzelo je mjere za poboljšanje pristupačnosti fizičkog i društvenog okruženja za osobe s demencijom te za pružanje obuke i obrazovanja skupinama stanovništva izvan sektora zdravstvene i socijalne skrbi, kao što su volonteri, policija, vatrogasne službe i hitne službe.
Bilješke urednika
"Izvješće o globalnom stanju o odgovoru javnog zdravlja na demenciju" analizira dosadašnji napredak u postizanju globalnih ciljeva demencije za 2025. godinu koji su postavljeni u "Globalnom akcijskom planu za demenciju" WHO -a objavljenom 2017. Koristi podatke iz Svjetskih zdravstvenih procjena 2019. i Globalna studija tereta bolesti 2019., kao i iz Svjetske zdravstvene opservatorije za demenciju (GDO). Dosad su 62 zemlje dostavile podatke GDO-u, od kojih su 56% visoki i 44% niski i srednji prihod. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 76% ljudi starijih od 60 godina. Uključeni su podaci o pitanjima koja se kreću od nacionalnih politika i dijagnostike, liječenja i njege, do podrške njegovatelja te istraživanja i inovacija.
Rad WHO -a na "Globalnom akcijskom planu za demenciju", uključujući Globalni opservatorij za demenciju, podržan je od strane Izvršne agencije za potrošače, zdravstvo, poljoprivredu i hranu (CHAFEA, Izvršna agencija Europske unije), vlada Njemačke, Japana, Nizozemskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te Kanadskoj agenciji za javno zdravstvo.
